background

Projekt integralnog sustava vodoopskrbe i odvodnje Cetinske krajine

Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Kohezijskog fonda u svrhu zaštite vodnih resursa Hrvatske kroz poboljšanje vodno – komunalne infrastrukture.

Utjecaj na okoliš

Aglomeracija Trilj

Na prostoru obuhvata aglomeracije na području naselja Trilj, radovi rekonstrukcije i izgradnje dijela sustava odvodnje odvijat će se djelomično unutar područja ekološke mreže HR2001313 Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem, HR2000929 Rijeka Cetina – kanjonski dio i HR1000029 Cetina. Izvođenje građevinskih radova rekonstrukcije i izgradnje sustava odvodnje i dogradnje UPOV-a Trilj odvijat će se u koridorima postojeće infrastrukture i na postojećoj lokaciji UPOV-a te neće doći do gubitka staništa koji koriste ptice ciljevi očuvanja područja ekološke mreže HR1000029 Cetina.

Da bi se očuvalo stanište za bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), koji je zaštićen na Europskoj i državnoj razini, bitno je spriječiti ispuštanje otpadnih voda u tekućicu koju oni nastanjuju. Za očuvanje vrste nužno je održavanje tekućice u sadašnjem stanju ili njegovo poboljšanje, te sprečavanje onečišćenja vode. U sklopu projekta predviđa se izgradnja sustava odvodnje na području naselja Grab i njihova obrada na UPOV-u Trilj čime će se izbjeći ispuštanje otpadnih voda u stanište bjelonogog raka te osigurati očuvanje vrste i njihov opstanak. Kako će se građevinski radovi izgradnje sustava odvodnje odvijati unutar postojećeg infrastrukturnog koridora u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja, neće doći do negativnog utjecaja na obilježja područja značajnog krajobraza Grab.

Aglomeracija Trilj se prema Planu upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode Cetina (JKGIKCPV_10), čije je količinsko i kemijsko stanje dobro.

Otpadne vode se nakon pročišćavanja ispuštaju u rijeku Cetinu (površinsko vodno tijelo JKRN020002 (tip T22A)), koje je prema kemijskim i fizikalno-kemijskim elementima kakvoće (BPK, KPK, ukupni dušik i fosfor) u vrlo dobrom stanju. Ocjena prihvatljivosti zahvat na vodno tijelo je provedena na temelju kombiniranog pristupa i ocijenjeno je da zahvat neće utjecati na promjenu stanja vodnog tijela i da nema ograničenja vezano za ispuštanje pročišćenih otpadnih voda.

U projektu je predviđena nadogradnja i rekonstrukcija postojećeg UPOV-a, a zasada nije dolazilo do negativnih utjecaja na okoliš niti pritužbi javnosti na rad uređaja (nastajanje neugodnih mirisa, buke, …). Provedbom zahvata će se stanje dodatno poboljšati. Od mogućih utjecaja bitno je postupanje s viškom mulja jer je, zbog nepostojanja sustava gospodarenja muljem, to veliki problem na državnoj razini. Predviđeno je da će se mulj odvoziti na obližnji UPOV Sinj gdje će se privremeno zbrinjavati na planiranim poljima za ozemljavanje mulja. 

 

Aglomeracija Otok

Na prostoru obuhvata aglomeracije na području naselja Otok, radovi izgradnje sustava odvodnje odvijat će se djelomično unutar područja ekološke mreže HR2001313 Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem te HR5000028 Dinara. Izvođenje građevinskih radova izgradnje sustava odvodnje te spoja na UPOV Sinj odvijat će se u koridorima postojeće infrastrukture te neće doći do negativnog utjecaja na ciljeve očuvanja i cjelovitost navedenih područja ekoloških mreža. Područje aglomeracije Otok nalazi se na udaljenosti većoj od 2 km od područja ekološke mreže HR2000936 Ruda, te izgradnja neće imati utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže.

Aglomeracija Otok se prema Planu upravljanja vodnim područjima (NN 82/13) nalazi na području grupiranog vodnog tijela podzemne vode Cetina (JKGIKCPV_10), čije je količinsko i kemijsko stanje dobro.

U sklopu projekta nije predviđena izgradnja vlastitog UPOV-a Otok, nego će se otpadne vode transportirati na obližnji UPOV Sinj i tamo obrađivati. Za aglomeraciju Sinj su provedeni postupci ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš i prethodna ocjena prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu. Nadležno Ministarstvo je ocijenilo da nije potrebno provoditi postupak procjene utjecaja na okoliš niti glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu, a u kapacitetu UPOV-a Sinj predviđene su i potrebe aglomeracije Otok. Ocjena prihvatljivosti recipijenta za ispuštanje otpadnih voda na temelju kombiniranog pristupa za UPOV Sinj i ocijenjeno je da u recipijentu ne dolazi do izmjene stanja vodnog tijela i da nema prepreka za realizaciju projekta ili za smanjivanje graničnih vrijednosti emisija na samom UPOV-u Sinj.

Obzirom da nije predviđena izgradnja vlastitog UPOV-a, na samom području aglomeracije Otok neće dolazi do negativnih utjecaja vezanih za rad UPOV-a (neugodni mirisi, buka, …). Potrebe aglomeracije Otok uključene u UPOV Sinj i uključeni su u provedeni postupak aglomeracije Sinj te nema potrebe za izmjenom postojećih dozvola za UPOV Sinj.

 

Aglomeracija Sinj

Područje aglomeracije Sinj nalazi se na području sliva rijeke Cetine. Na području grada Sinja prevladavaju bujični vodotoci od kojih su glavni potok Goručica i Ćosin potok te kanal uz Put Šumarije, kojima se vode odvode u melioracijski sustav Sinjskog polja te nastavno u rijeku Cetinu.

Obrađene otpadne vode iz UPOV-a se u pravilu ispuštaju u prvi prihvatljivi vodotok/recipijent u blizini njegove lokacije. Kombinirani pristup i ocjena prihvatljivosti obližnjih recipijenata za prihvat obrađenih otpadnih voda provedena je na temelju podataka o stanju vodnih tijela i materijalne bilance onečišćujućih tvari nakon potpunog miješanja u recipijentu.

Aglomeracija Sinj nalazi se na desnom zaobalju rijeke Cetine. Desna, zapadna strana polja zaštićena je lateralnim kanalom s popratnim nasipom koji prima sve brdske vode, uključujući bujicu Goručicu koja je trenutno recipijent svih gradskih otpadnih voda. Središnjom osi desnog zaobalja Cetine položen je glavni odvodni kanal (GOK - 2) koji prihvaća brojne sabirne kanale.

Na lateralnom kanalu i gornjem odvodnom kanalu GOK – 2 nema hidroloških postaja s kojih bi se preuzeli podaci o protocima, a dobivene su informacije da su navedeni vodotoci dio godine suhi. Obzirom da su vodotoci dio godine suhi, može se zaključiti da su protoci također u jednom dijelu godine preniski i da prijemna moć recipijenta nije dovoljna da se uz ispuštanje obrađenih otpadnih voda može postići/održati dobro stanje vodnog tijela.

Kao slijedeći prihvatljivi recipijent u razmatranje je uzeta rijeka Cetina. Izračun koncentracija onečišćujućih tvari proveden je na temelju materijalne bilance i utvrdilo se da ispuštanje obrađenih otpadnih voda aglomeracije Sinj u rijeku Cetinu ne dovodi do izmjene stanja površinskog – vodnog tijela rijeka Cetina te nema potrebe za propisivanjem strožih graničnih vrijednosti za ispuštanje od onih koji su utvrđeni važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13 i 43/14).

Transportni cjevovod za obrađene otpadne vode će se izgraditi kroz područje Sinjskog polja, koje je prema prostorno-planskoj dokumentaciji klasificirano kao osobito vrijedno obradivo tlo. Bitno je napomenuti da će se transportni cjevovod postaviti u koridorima postojećih prometnica i neće prelaziti preko poljoprivrednih površina, a moguće negativne utjecaje potrebno je smanjiti svesti na najmanju moguću mjeru.

Utjecaj prašine koja nastaje pri gradnji, zbog njezinog taloženja u neposrednoj blizini područja zahvata, je zanemariv i nije štetan. Ukupna prašina koja će se javljati na području zahvata, odnosno u kontaktnom prostoru, neće značajnije utjecati na kakvoću tla. Do negativnih utjecaja na kvalitetu tla može doći prilikom akcidentnih situacija pri gradnji te su predložene sljedeće mjere zaštite okoliša:

  • - zabranjeno odlaganje otpadnog materijala na okolne poljoprivredne površine u području osobitog vrijednog obradivog tla Sinjskog polja,
  • - zabranjena je zamjene ulja, utakanje goriva i servisiranje na području osobitog vrijednog obradivog tla Sinjskog polja.

Zapadni dio aglomeracije manjim dijelom te južni dio aglomeracije (dio koji obuhvaća gospodarska zona Kukuzovac) nalazi se unutar III. zone sanitarne zaštite izvorišta Jadro i Žrnovnica Lokacija uređaja za pročišćavanje otpadnih voda nalazi se izvan zona sanitarne zaštita. Svi bazeni, cjevovodi i okna iz kojih je moguće istjecanje otpadne vode izvesti će se kao vodonepropusni i nema mogućnosti onečišćenja podzemnih voda kroz tlo. Prema važećim propisima nositelj zahvata dužen je periodički ispitivati vodonepropusnost sustava odvodnje i UPOV te po potrebi provesti sanaciju oštećenih dijelova. Za vrijeme održavanja uređaja za pročišćavanje moguća su procjeđivanja uslijed neodgovarajućeg rada u objektima uređaja za pročišćavanje i to uglavnom s radnih površina i s mjesta utovara otpada s uređaja što bi moglo dovesti do neizravnog utjecaja kroz tlo na podzemne vode, a sprječavati će se u organizacijom rada i redovitim održavanjem građevina i opreme na UPOV-u.

Građevinski radovi izgradnje lokacije ispusta na rijeci Cetini uzrokovat će privremeno pogoršanje kakvoće vode u vidu zamućivanja u rijeci nizvodno od zahvata, što može dovesti do uznemiravanja riba i rakova ciljeva očuvanja područja ekološke mreže HR2001313, Srednji tok Cetine s Hrvatačkim i Sinjskim poljem, koji se tamo zateknu. Ukoliko se građevinski radovi izgradnje ispusta provode u periodu mriještenja riba (travanj – lipanj) koje žive u rijeci Cetini i njene su endemske vrste, moguć je negativan utjecaj na ciljeve očuvanja ekološke mreže (cetinski vijun, pijurica, oštrulja) u vidu gubitka mrijesta ovih riba. Ovaj utjecaj je moguće spriječiti izvođenjem radova izvan sezone mrijesta. Također, izbjegavanjem izvođenja radova u navedenom periodu (travanj – lipanj), spriječit će se moguć negativan utjecaj na ciljeve očuvanja - bjelonogog raka i/ili raka kamenjara, jer se u tom periodu izliježu juvenilni rakovi. Tijekom izvođenja radova potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri zadržati obalnu vegetaciju, koja rakovima služi kao zaklon. Izgradnjom sustava neće doći do utjecaja na ostale ciljeve očuvanja (šišmiše, stanišne tipove 6540, 8310, 3260 i 62A0).

Najveći dio sustava odvodnje vodi se izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja Sinj, Brnaze i Glavice. Prisutnost faune na području zahvata u ovisnosti je od intenzivnog antropogenog utjecaja, budući da se područje zahvata najvećim dijelom nalazi u sklopu građevinskih područja naselja. Životinjske vrste prisutne na području zahvata su manji sisavci, ptice i kukci, odnosno one vrste koje podnose antropogeni utjecaj. Na prirodnim toplim, manje ili više otvorenim staništima (kamenjari i mediteranske šikare) dolaze gmazovi, npr. primorska gušterica (Podacris sicula) i krška gušterica (Podarcis melisellensis), i manji sisavci iz porodice rovki, npr. poljska rovka (Crocidura suaveolens) i patuljasta rovka (Suncus etruscus) te vrste porodice glodavaca, npr. štakor selac (Rattus norvegicus). Ornitofauna je raznolika, s najznačajnijim predstavnicima iz skupina pjevica (Passeriformes) te galebova (Larida).

Izvor stakleničkih plinova na sustavu odvodnji i UPOV-u mogu biti direktni ili indirektni. Direktni izvori stakleničkih plinova su povezani sa samim postupkom obrade otpadnih voda (plinovi koji nastaju uslijed biokemijsko-fizikalnih procesa obrade), dok su indirektni povezani sa svim ostalim aktivnostima koje su nužne za normalni rad cijelog sustava odvodnje i UPOV-a (potrošnja električne energije, odvoz izdvojenih otpadnih tvari i mulja, dovoz kemikalija, ...). Glavni plinovi koji nastaju u sustavima odvodnje i UPOV-u, a doprinose stakleničkom efektu su:

  • - ugljikov dioksid CO2,
  • - metan CH4,
  • - dušikov oksid N2O.

Za procjenu količine stakleničkih plinova i doprinosu globalnom zatopljavanju korišteni su faktori emisije za pojedine procese i postupke koji se prvenstveno odnose na UPOV-a, a procjena je dana prema razmatranih tehnologijama obrade otpadnih voda i viška mulja u FS. Najveći doprinos globalnom zatopljenju ima varijanta s MBR obradom otpadne vode, čemu je uzrok viša potrošnja električne energije nego kod ostalih razmatranih tehnologija te zbog potrošnje kemikalija za održavanje membrana. Kao najpovoljnija tehnologija gledano sa aspekta stakleničkih plinova je konvencionalna obrada otpadnih voda sa anaerobnom digestijom mulja i iskorištavanjem nastalog metana.

Izgradnjom sustava odvodnje će se cijelo područje aglomeracije spojiti na javni sustav odvodnje, a otpadne vode će se pročišćavati prije ispuštanja u recipijent. Spajanjem korisnika na sustav odvodnje smanjiti će se korištenje septičkih jama što dovodi do značajnog smanjenja nekontroliranih emisija metana uslijed anaerobnih uvjeta u septičkim jamama.

 

Status postupka PUO

Za planirane zahvate proveden je postupak ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš zajedno sa prethodnom ocjenom prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu od strane nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Po dobivenim rješenjima,  za planirani zahvat nije potrebno provesti cjeloviti postupak procjene utjecaja na okoliš i/ili Glavnu ocjenu prihvatljivosti zahvata na ekološku mrežu.

Svoje upite, prijedloge i mišljenja uputite nam putem priloženog obrasca.